Povijest vinove loze obuhvaća tisuće godina i usko je povezano s poviješću poljoprivrede, kuhinje, civilizacija i čovječanstva. Arheološki dokazi sugeriraju da  se prva proizvodnja vina dogodila u Iranu i Armeniji  cca 6000 godina prije Krista. Dokazi ukazuju na uzgoj vinove loze i u ranom brončanom dobu na lokacijama Bliskog istoka, Sumera i Egipta 1000 godina prije Krista.

Dokazi  o proizvodnji  vina u Europi povezani su sa arheološkim nalazištima u sjevernoj Grčkoj koji datiraju 4000 godina prije Krista. Te iskopine sadrže najstarije pisane dokaze o vinarstvu. U Egiptu, vino je također dio pisane povijesti, igra važnu ulogu u zagrobnom životu. I u Kini pronađeni su dokazi o vinovoj lozi koji datiraju iz drugog i prvog tisućljeća prije Krista. Brojni zapisi u Starom zavjetu spominju vino te ukazuju na rani nastanak i značaj na Bliskom istoku.

 Vino je povezano s mitovima o Dionizu i  Bacchusu, odnosno Bogovima stare Grčke i Rima. Grci su provodili aktivnu trgovinu vinom i sadili grožđe u svojim kolonijama od Crnog mora do Španjolske. Rimljani su također bitno utjecali na razvoj vinogradarstva i vinarstva tako što su u svojim tadašnjim kolonijama utemeljili vinograde. Iz tog perioda potječu vinogradi u dolinama Rajne, Mosela; današnje regije Njemačke i Francuski Alasace,  Dunava; današnje regije Austrije, Mađarske, naša Slavonija i Podunavlje sve do Rumunjske i Bugarske, Rhône, Saône, Garonne, Loire, i Marne kojima se definiraju velike francuske regije Rhône, Burgundija, Bordeaux, Loire i Champagne. Vinarske tehnologije , poput  prešanja, znatno su unaprijeđene za vrijeme Rimskog carstva. Iz tog doba imamo dokumente koji spominju  mnoge sorte grožđa i vinogradarske tehnike, te razvoj i primjenu  bačvi za pohranu i transport vina.

U srednjovjekovnoj Europi, nakon pada Rima, Kršćanska crkva postala je bitan čimbenik u vinogradarstvu i vinarstvu. Vino postaje neizostavan dio slavljenja katoličkih misa. Istovremeno, vino postaje zabranjeno u islamskoj kulturi. Uzgoj grožđa i proizvodnja vina postupno se povećavaju, kao i potrošnja  od 15. stoljeća. Nakon putovanja Kolumba grožđe i vinska kultura preplivali su Atlantik te su iz Starog svijeta došli u Novi. Španjolski misionari su postavili temelje vinogradarstva u Čileu i Argentini sredinom 16. stoljeća  te ga proširili na Kaliforniju u 18. stoljeću.  Paralelno, britanski doseljenici sade vinograde u Australiji i Novom Zelandu u ranom 19. stoljeću, a nizozemski doseljenici su grožđe iz Rajne preselili na  Jug Afrike još 1654.

S velikom europskom imigracijom iz 19. i početka 20. stoljeća u Novi svijet uvezene su sorte Vitis vinifera grožđa. Vino preživljava razorne posljedice Phylloxere 1870-ih. Kako bi zaštitili ugled svojih velikih regija, mnoge vlade europski zemalja  donose brojne i stroge zakone, te svojim vinima dodjeljuju regionalna imena kako bi zaštitili povijesnu i zemljopisnu vrijednost, vinogradare i vinare te jamčili kvalitetu vina proizvedenih u istim regijama pod strogo reguliranim postupcima.

Danas je vino jedno od najpopularnijih pića koje se uzgaja i proizvodi u regijama diljem svijeta.

Izvor: Moja vina